PÅ NORSK:
(Muitaleaddji: Marit P. A. Gaup)
Go mun ledjen mánná ja ledjen skuvllas. Mun ledjen gal measta dat boarráseamos, mun ledjen vissa – mo mun dal duo ledjen, in mun lean vel njealljenuppelot jagi, golbmanuppelot jagi dakko. Ja dat gos mii dál leimmet, mis lei dakkár nieiddažiid oađđenlatnja ja nubbi lei bártnážiid oađđinlatnja ja de lei goahkkariebuid oađđenlatnja. Ja gievkkan ja, muhto de lei dego mørkelofta doppe.
De mun gulan mii bat diet ges lei? In mun leat goasse gullán diekkáriid, vázzet. Dakkárat go dal leat dat sággeskuovat, nie spohkket juolggit. Nu boahtá doppe vázzá, nu vázzá. Váccii gitta dan uvssa rádjai go boahtá vulos, boahtá ráhppa (ráidalas) vulos. Bođii dohko vulos ja mun nu bálán. Deattán beljiid ja deattan nuo – muhto gulan vel sendet nai!
Dalle dat čoalkalii nuo duo uksii ja mun láven álot suorganit go uksii čoalká nie – čoalkalii uksii. Ja doppe min lanjas lei máilmme roagga jietna, mii čearggaskii. Ja dos lei šnjirga jietna, dego rivgus ja dat nu diggoba issorasat!
Ja mis lei liktu dalle mis gal ii lean ii obanassiige elektriska/elrávdnji. Mis lei dušše parafinliktu dego stuolo nalde, dakkár gárbmastuollu - ja ruohttaba dan birra ja mun dego čalbmegežiiguin oainnán doppe suoivvanis. Vuoi, hearrá na mat bat die ges leat? Ja nu čearguba nu issorasat, diggoba ja mun nu deattán beljiid – muhto liika gulan!
Ná, ii dat lean goit leaika! Ja ballen gitta dassáigo - go lávejit gal dadjat go čuvggodišgoahtá. De lávejit lohkat de eai ábut šat stálut. De ballájit! De eai gullon, muhto de gullen go velledii – de lei kojáseaŋga mas mun ledjen, dahjege eará mánát maid ledje dakko miehta - go velledii nu ahte sojihii vel dat seaŋga, dat kojá nie! Ja bijai "hhhh"!
Ná, gal don de dieđát mun lean visot čáhcin báhkkanan, nu ahte ballán nu issorasat. De dal gal borahalan. Ja mun de gal lihkestin go čuvggodit álggii - láseráigge čuovga šaddat visot, de mun gal lihkestin, báhkkanan ledjen. De jienádii nubbi vel doppe, logai: “Ná lea nu báhkka!” Dat logai maid. Ja dat lei gullan eará ládje ges ja mun lean gulan eará ládje.
Mun gullen dan guokte olbmo go dat doaruiga issorasat. Dat lei áddjá ja nissonolmmoš, rivgun dat mun gohčodan: šnjirgajietna, dainna go mun in ipmirdan maid dat logai, muhto dat šnjirggui fal hirbmadit. Ná dat dal manai dat beaivi, nuppe beaivvi mun ledjen buohcci. Mun ledjen hui buohcci ja nubbe nieiddaš vel.
De moai dan doaktára sihte. Dat lei dien dávdda namma lei "gusma", čottadávda mii bođii ja visot mánát šadde buohccit. Buot dan de, steŋgejedje skuvllaid ja visot. Ja doavttir jorai juohke beaivvi doppe min luhtte. Ja mii eat galgan mannat eat rámbuvrras ge, eat beassan. Eat beassan olbmuid luhtte. Mii galggaimet doppe bissut dan indernáhtas.
Muhto dat šadde boarrásiidsiidii muhtimat - dohko sykestuai, muhto ii jápmán gal ii oktage. Muhto buohccit fal visot! Ja guokte vahkku vedde min nu. Doavttir jorai juohke beaivvi ja dat oaččui gitta dan dávdda. Ii dat leavvan gosage, muhto dat lei boahtán indernáhtii.
Jua, ja gal dat mii beasaimet dan maid oaidnit ahte go skuvla ii leat de gal lea nu váivi! Eat beasa eat gosage ja eat ge beasa čállit eat ge maidege, eat lohkat maidege. Muhto šaddá stoahkat ja aivve doppe nuppe bealde eanu, ovtta Jámetmiellis čierastallat dušše. Dat lei min bargu beaivet. Ja borrat gal oaččuimet ja, muhto vuolgit eat beasa. Eadni lea nuortan ja áhčči – guhkkin doppe. Ja eaige beasa vel dat ge geat láhka leat, eai dat beasa oainnat dain lea dávda. Ii dat galgan mannat olbmuid lusa. Dat válddii dat doavttir ja jorai ja dassáigo mii dearvvašnuvaimet. De mii beasaimet vuolgit ruoktot, muhto ii skuvla gal lean šat. Guokte vahku mii gal leimmet das.
Ná dat dat gal lei juo stállu, jápmin ja eallin mat doaruiga. Ja goabbá lei dat gievrrat leamaš dat ferte leat dat áddjá. Ja dot mii bođii – bođii uksaráigge sisa ja skoalkalii. Ja doarui issorasat! Dat ribadii dieđusge, muhto ii dat ožžon. Dat dat gal leat balddonasat dat gal! Dat dat buvtti dan dat nissonolmmoš – mii lei dego nissonolmmoš, muhto ii dat lean olmmoš. Ja dat áddjá lei dat min várjaleaddji. Mii várjalii min. Ii midjiide bastan dan dihte mihkkege ja ii ožžon ovttage sielu. Ii jápmán ii oktage, vaikko leat buohccit visot.