PÅ NORSK:
(Muitaleaddji: Karen Marit Paulsen)
Gal dat lea juo máŋgalot jagi dassážii. Ja moai isidiin, moai ean orron dáppe Jergulis dalle. Muhto moai láviime fitnat dáppe, oainnat dáppe orui mu eadni dalle. Ja de galgá mu viellja viežžat skuvlamánáid doppe Čoavddatmohkis, ja de lohká oažžubeahtti su mielde čuovvut dohko, luopmániid čoaggit.
Na, moai njuikiime dieđus traktortilheaŋgarii (tráktorjorrái) ja moai galggaime idjadit doppe, ja nuppe beaivvi vuolgit luomemeahccái.
Na, dat lea vuoddjime dohko ja dat lea dego ávži die, mas vuodjá vulos, ja dan namma lea Issatávžii. De gulle, dat orro dego mánná gullo čierrumin. Na, ean moai beroštan, moai gulle goappašagat – ean moai jietnadan goabbáge maidege.
Na, de goalmmát geardde, de orui lagabus. Mun geahčestin beare mu isidii, ii dat jietnadan maidege, in mun ge jietnadan maidege. Ja de mii ain vuodjit, de bođiimet gitta... gitta vulos dan ávžái.
De lea duo, dan tilheaŋgar vuolde... de bárggádii ja dieđus mu viellja, Hánsa, dat bisánii ja jearrá:
“Maid doai huikibeahtti?”
“Na, ean moai leat gal huikán maidege! Dat lea beare, mun in dieđe mii dat leaš, dat gullo. Lea goalmmát geardde dál gullamin.”
Dat bisánii, dat njuikii eret dan traktoris ja váccii golmma geardde birra dan traktora ja de vuoddjái. Ii jietnadan maidege, mii dat lea. Ja de nuppe beaivve, dat orui ija, lohká oažžubeahtti su mielde fas čuovvut dohko dan luomejeaggái. Ja dat válddii daid mánáid, skuvlamánáid mielde, ja dat guđii munno seamma sadjái gos mii gulaimet dan máná. In ge mun muitán, iige mu isit ge muitán gos dat gullui, muhto ii dat gullon (šat) ii mihkkege. Dat manai bures.